Grupa Pivac na Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva

Grupa Pivac sudjelovala je na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva koji su održani u hotelu Sheraton u Zagrebu. Dalmatinski pršut, Dalmatinska panceta, Dalmatinska pečenica i Međimursko meso 'z tiblice, kao proizvodi zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU, zauzeli su istaknuto mjesto u našem izložbenom kutku, kojega su uz ostale visoke uzvanike posjetili premijer Andrej Plenković te ministri Marija Vučković i Zdravko Marić.

Otvarajući konferenciju, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio da je poljoprivreda strateški prioritet Vlade. Istaknuo je da se u razdoblju Covida-19, rješavajući mnoge posljedice ove globalne krize, nastojalo odgovoriti mjerama kako bi se pomoglo poljoprivredi. Podsjetio je da se u mandatu ove Vlade osmislilo, i u najvećem djelu realiziralo, više od 20 programa državnih potpora – vrijednih 253 milijuna eura, koje su u potpunosti financirane iz državnog proračuna. „Tim smo mjerama intervenirali i na različite tržišne poremećaje uzrokovane ponajprije prirodnim nepogodama te reagirali na druge specifične probleme i potrebe“, dodao je premijer.

Naglasio je da su aktivirani svi mehanizmi pomoći sektoru stočarstva koji doživljava višestruke udare.„Toga smo itekako svjesni. Onaj teži je rast cijena stočne hrane i samo na području stočarske proizvodnje provodi se devet mjera i programa kao odgovor na poteškoće uzrokovane pandemijom, a na raspolaganje je stavljeno 450 milijuna kuna pomoći“, kazao je.

Premijer Plenković posebice je izdvojio važnu informaciju za hrvatske stočare – nakon dugotrajnih i uspješnih pregovora s Europskom komisijom sredstva za dobrobit životinja povećana su za 130 milijuna kuna. „Sada će iznositi najmanje 220 milijuna kuna“, izvijestio je.

Zbog dodatno otežanih uvjeta proizvodnje uslijed povećanja cijena stočne hrane održani su sastanci s predstavnicima stočarskog sektora. Premijer Plenković zahvalio je na vrlo detaljnom objašnjenju biti ovog problema. „Reagirali smo programom pomoći vrijednim 163 milijuna kuna“, naglasio je.

Također je izvijestio da je na Vijeću za poljoprivredu od Europske komisije zatraženo produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora. Inicijativu je podržalo čak 14 članica te se u sljedećim tjednima očekuju daljnji razgovori o ovoj temi.

Kad je riječ o isplaćenim sredstvima za investicije, u razdoblju od 2016. do 2019. isplaćeno je ukupno 11,1 milijardi kuna, a u 2020. godini 3,2 milijarde kuna.


Po pitanju Strategije poljoprivrede, premijer Plenković kazao je da smo u ovoj godini, uslijed pandemije Covida-19, imali situaciju krize – spašavanje privatnog sektora, spašavanja ljudi od otpuštanja, kompanija od stečajeva te zadržavanje funkcioniranja stabilnosti društveno-ekonomskog ozračja. „Usvajali smo bitne strateške dokumente, mjesecima iza nas su Nacionalna razvojna strategija iz koje slijedi usvajanje niza sektorskih strategija. Jedna od najbitnijih je Strategija poljoprivrede koju je Vlada pripremila. Zahvaljujem na svim inputima, konzultacijama i radu svih onih koji su doprinijeli da taj dokument bude sveobuhvatan, primjeren trenutku i s jasnim vizijama budućnosti hrvatske poljoprivrede. Očekujem da ga Hrvatski sabor usvoji do kraja godine“, poručio je predsjednik Vlade.


Dotaknuo se i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – u okviru kojega je poljoprivreda jedna od nezaobilaznih stupova. „I investicija i reformi. Stoga, želimo iskoristiti ta sredstva za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, komasaciju najmanje 18 tisuća hektara, digitalizaciju poljoprivrede – na raspolaganju će praktički biti milijardu kuna, gdje moramo ići u korak s trendovima 4. industrijske revolucije“, poručio je.

Premijer Plenković posebice je istaknuo važnost da hrvatska poljoprivreda bude otporna, konkurentna i održiva, a da proizvodnja bude u skladu sa zaštitom okoliša.